Tomislav Šerić tek je sjeo u fotelju čelnog čovjeka HEP-a, a već su ga dočekali problemi. Od kritika na račun kolektivnog ugovora do glasina da je realizacija ključnih projekata kompanije – HE Ombla i TE Plomin C – pod znakom pitanja.
Što je s projektom HE Ombla? Radimir Čačić tvrdi da ste odustali od gradnje te elektrane. HEP nije odustao od projekta HE Ombla.
Jednostavno moramo proći dodatni proces procjene utjecaja na okoliš usklađivanjem dokumentacije s aktualnim hrvatskim i propisima EU o zaštiti prirode. To će potrajati, a temeljem ugovora o kreditu s Europskom bankom za obnovu i razvoj u tom razdoblju bismo morali plaćati znatna sredstva za rezervaciju kredita. To je neracionalno i zato je dobro da je ugovor raskinut. Kad budemo imali spremnu dokumentaciju, tražit ćemo novog financijera.
Smatrate da će biti zainteresiranih?
Za dobre projekte uvijek se može naći novac. Dakle, HE Ombla i dalje je na našoj listi prioriteta, ali moramo poštovati zakone i voditi računa o financijskom boljitku tvrtke.
Je li ovo zapravo priznanje pogrešne procjene bivših uprava kompanije koje su godinama odbijale pokrenuti postupak dodatne procjene utjecaja na okoliš HE Ombla. Da je to učinjeno prije dvije godine, sad bi projekt vjerojatno bio spreman?
To je logika stvari. Da smo tom problemu pristupili drukčije i neke poteze koji su se tražili već tada povukli, projekt bi danas bio u znatno boljem stanju.
Što je s Plominom C? Mediji pišu da je i taj projekt upitan.
Odluku Upravnog suda ne možemo, niti želimo prejudicirati. Ipak, što se tiče natječaja za strateškog partnera i tvrdnji da je jedan od ponuđača odustao, mogu samo reći da u postupku i dalje sudjeluju tri ponuđača. Službene ponude trebale bi stići do kraja listopada. Koliko će ih biti, ne može se nagađati. Plomin C će nam omogućiti da znatnu količinu uvozne bazne energije zamijenimo isplativom domaćom proizvodnjom uz visok stupanj efikasnosti i osiguranje najviših standarda zaštite okoliša. To je jedna od naših strateških smjernica.
Ulaganje u proizvodnju?
U prosjeku uvozimo 20 posto električne energije koju prodajemo. Ako taj uvoz zamijenimo proizvodnjom, ali uz isplativu ekonomsku računicu, odnosno ako smanjimo ulaznu cijenu struje, osnažit ćemo HEP-ovu poziciju.
Znači li to da ostajete pri ambicioznim planovima svog prethodnika o ulaganju 25 milijardi kuna u nove objekte do 2016. godine?
Radimo na novom planu, no već sad mogu najaviti da toliko nećemo moći investirati jer to jednostavno nije moguće. To nije pitanje ni želje, ni političke volje, ni sposobnosti, već matematike. HEP-ova maksimalna zaduženost definirana je klauzulama koje ima po postojećim zaduženjima. Kad se napravi proračun temeljen čak i na ambicioznoj prognozi budućeg rasta prihoda, ne postoji prostor za nove 23 milijarde kuna zaduživanja. Izgledniji je HEP-ov financijski potencijal oko pola tog iznosa.
Neki će ovo tumačiti kao nedostatak ambicije?
Nije to nedostatak ambicije, ni pesimizam, već realnost. Ja bih rekao da mi, što se tiče smjera razvoja HEP-a, moramo biti realni optimisti. Pri tome, važnije pitanje od ukupnog iznosa investicija jest organizirati HE da iznutra funkcionira efikasno, a izvana napokon stekne status kakav zaslužuje.
Kakav je to status?
HEP mora biti moderna i efikasna tvrtka, a ne funkcionirati i kao skrivena proračunska stavka. Meni je jasno da javnost HEP ne percipira kao kompaniju koja je na tržištu, već državnog monopolista iako je naše tržište otvoreno još od 2008., a tvrtka HEP-Opskrba samo se u prošloj godini natjecala na više od 450 javnih nadmetanja i sklopila ugovore u vrijednosti 253,7 mil. kn. No, činjenica je da postoji niz skrivenih socijalnih subvencija koje HEP daje kroz svoje poslovanje. Pogledajte primjer toplinarstva. Usprkos velikom poskupljenju prošle godine, mi i dalje na toplinarstvu bilježimo goleme gubitke. Ta situacija dugoročno je neodrživa.
Što to znači? Odustat ćete od toplinarskog biznisa?
Ne, nego se jasno i transparentno unutar kompanije mora razlikovati što je tržišna djelatnost, a što regulirana. Budemo li sutra završili poslovnu godinu na nuli, želim da javnost zna da to nije nula, već da smo isplatili znatan novac za razne vrste subvencija. Uostalom, konkurencija je već na hrvatskom tržištu. Budite sigurni da oni neće ući u toplinarstvo i slične djelatnosti, već samo u one najprofitabilnije sektore, gdje su marže velike, a naplata sigurna.
>> Zmajlović: Između plina i ugljena, biram plin. Ali ne u Plominu!
>> Osnovana udruga za izgradnju TE Plomin C - PLOMINCRO
